Izložba Istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj
Izložba Istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj
Mjesto održavanja: Tehnički muzej Nikola Tesla, stalni postav Rudarstvo – Geologija – Nafta,
Vrijeme održavanja: 8. ožujka – 31. prosinca 2024.
Autorice izložbe: Nina Koceić (CROSCO, naftni servisi, d.o.o.), Davorka Petračić (TMNT)
Izložba je ostvarena u suradnji s INA, d.d.
Nafta i plin su i dalje vrlo važan energent, a ova izložba želi ukazati na važnost istraživanja i proizvodnju ugljikovodika na području Hrvatske s obzirom na trenutnu i buduću energetsku situaciju u svijetu.
Osim povijesti, na izložbi se prikazuju i aktualne bušotine i platforme na teritoriju Hrvatske.
Prije 60 godina postavljen je prvi postav nafte u stalnom postavu Rudarstvo – Geologija – Nafta u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, a tadašnji INA-Naftaplin je bio najveći donator eksponata. Većina tih izložaka je i dalje je izložena, uključujući i Naftnu stapnu crpku "Wuelfel", TMNT 545 koja se nalazi u dvorištu Muzeja.
Početkom 2022. CROSCO, naftni servisi, d.o.o. donirao je muzeju maketu Samopodizne naftne platforme Labin visine 2.5 metara i težine 130 kg, što je i bio prvotni povod realizaciji izložbe.
Uz spomenuti CROSCO, naftni servisi, d.o.o., veliki dio materijala za izložbu ustupili su INA, d.d., Laboratorij istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA, d.d., te STSI – Integrirani tehnički servisi d.o.o.
Nafta je u Hrvatskoj poznata od davnina. Organizirano istraživanje i vađenje nafte počelo je u 19. stoljeću. Pisani trag o vađenju nafte u Međimurju postoji iz 1836., kada se proizvodilo 20 litara nafte na dan. Na naftnom polju Bujavica 1918. započela je i proizvodnja zemnog plina.
Drugo vrlo staro naftno polje na području Međimurja jest polje Selnica u istočnom dijelu Murske potoline, gdje se nafta eksploatirala od 1850-ih godina. Selničko polje jedno je od najstarijih naftnih polja u svijetu jer je tu redovna eksploatacija počela stavljanjem u proizvodnju sonde br. 4, 17. studenoga 1900., i održavala se sve do 1952.
Moslavina također ima dugu tradiciju istraživanja, eksploatacije i proizvodnje nafte. Zbog toga se Moslavina i Međimurje mogu svrstati među najstarije naftne regije svijeta. Jedan od prvih pisanih dokumenata o postojanju okna za vađenje nafte nalazi se u franjevačkom samostanu Cernik. U dokumentu uz datum 21. prosinca 1859. piše: "U obližnjem selu Baćindol nalazi se nova zgrada tvornice u kojoj će se ubuduće prerađivati mineralno ulje". Prvi veći izgrađeni objekt za vađenje nafte rudarskim načinom u Moslavini bilo je naftno okno Martin, iz kojega se nafta vadila od 1854. do 1943.
Oceani i mora po cijelome svijetu, pa tako i Jadransko more, u svojim dubinama kriju velike količine nafte i plina. Hrvatska ima bogatu povijest iskorištavanja rudnog bogatstva, koje se odvija već desetljećima, na kopnu više od 60, a na moru više od 40 godina.
Sredinom prošlog stoljeća Hrvatska je više od polovine svojih potreba za naftom zadovoljavala iz vlastitih naftnih bušotina.
Nafta ili sirova nafta gusta je zapaljiva tekućina svijetložute do tamnosmeđe boje i posebna mirisa prirodno se pojavljuje ispod površine Zemlje.
To je prirodna tekućina koja potječe iz razdoblja karbona prije otprilike 200 do 400 milijuna godina. Ostaci biljaka i životinja počeli su se taložiti na dnu oceana te s vremenom bili pokriveni velikim slojem pijeska i mulja. Veliki sloj stvarao je goleme tlakove i visoke temperature te se talog tijekom milijuna godina pretvarao u naftu i prirodni plin.
Prirodni ili zemni plin jest smjesa ugljikovodika, najviše metana – od 85 do 95% – te u manjoj mjeri etana, propana, dušika, ugljičnog dioksida i drugih viših ugljikovodika. Nastaje u Zemljinoj utrobi raspadanjem živih organizama i stoga pripada u fosilna goriva. Uz ugljikovodike u znatno manjim količinama prisutne su i druge primjese, primjerice sumpor i voda.
Kroz povijest su se za naftu upotrebljavala imena: znoj zemlje, crna voda što gori, krv dubina, eliksir života i neftar. Sama riječ nafta potječe od perzijskog glagola Nafata, što znači znojiti se, navlažiti. Od iste riječi nastala je i starogrčka riječ Naphtha. U 19. stoljeću nafta se nazivala kamenim uljem. Grčka riječ petros (kamen) i latinska oleum (ulje) tvore složenicu petrolej, koja se danas upotrebljava kada se misli na sirovu naftu.
Izraz sirova nafta odnosi se na naftu dobivenu crpenjem iz naftnoga ležišta (bušotine) prije bilo kakva čišćenja, separacije i prerade.
Naftne bušotine na površini su spojene naftovodima na mjerne stanice na kojima se u separatorima odvajaju pojedine komponente – nafta, voda i plin. Nakon obrade na mjernim stanicama, nafta se naftovodima otprema na otpremnu stanicu, gdje se dodatno izdvaja preostala voda te se skladišti u rezervoarima prije otpreme na preradu u rafineriju. Poziciju rafinerije određuje nekoliko bitnih čimbenika kao što su blizina izvora nafte, blizina intenzivne potrošnje naftnih proizvoda ili gustoća naseljenosti, blizina naftnih transportnih putova te ekonomski potencijal izgradnje rafinerija.
Budući da sadržava više vrsta ugljikovodika, među kojima postoje velike razlike u sastavu, tlaku para i vrelištu, nafta se ne može izravno upotrebljavati ni kao ekonomično gorivo ni kao kemijska sirovina. Upotrebljivi naftni proizvodi dobivaju se njezinom preradom, izdvajanjem pojedinih skupina sastojaka, prije svega destilacijskih frakcija s vrelištem u užem temperaturnom području.
Poznato je da je nafta glavna sirovina za proizvodnju goriva (benzin, dizel i kerozin). Ono se smatra glavnim proizvodom dobivenim iz nafte, o kojem ovisi cjelokupno globalno gospodarstvo. Prema podacima, proizvodnja benzina čini pedeset posto ukupne količine svih proizvedenih naftnih derivata.
Od nafte se danas proizvodi bezbroj stvari u industriji i svakodnevnom životu. Većina ljudi uopće ne zna da se od nafte proizvode predmeti koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu, npr. kontejneri za hranu i smeće, kutije, namještaj, dijelovi za vozila i sama vozila, posuđe, pribor za odjeću, igračke i mnogi drugi plastični predmeti.
Izložbu su podržali Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu i civilno društvo i Ministarstvo kulture i medija RH.
Kontakt: Marijo Zrna, marijo.zrna@tmnt.hr, 01-4844-050
